Članak o Beowulf
Cluster-u
27.11.2002.
DANAS je u svom dodatku com_medi@ objavio sledeći članak
o Beowulf Cluster-u:
U beogradskom Hidrometeorološkom
zavodu napravljen superračunar - Beowulf Cluster
Tačna vremenska prognoza od dva do godinu dana
Beowulf Cluster je još jedna potvrda znanja i umešnosti naših stručnjaka, pre svega
beogradske Meteorološke škole koja je čuvena u svetu. Naši stručnjaci
rade u Nacionalnom meteorološkom centru SAD, zatim u NASI, a ima
ih i u evropskom centru za srednjeročnu prognozu vremena
Meteorologija je prva važna civilna institucija koja koristi
superračunare i inicira njihov razvoj. Sedamdesetih godina dvadesetog
veka evropski centar za srednjoročnu prognozu vremena je napravio
tender za projektovanje računara koji bi imao super performanse
radi boljeg računanja numeričke prognoze vremena na globalnom nivou,
tzv. "hemisferski model". Tada je firma CRAY, za
deset miliona funti, uradila prvi superračunar MPY1. Svake četiri
godine za isti novac se pravi računar koji je četiri do pet puta
brži od prethodnog.
U Jugoslaviji je takođe sedamdesetih godina počeo rad na razvoju
numeričkog modela za ograničenu oblast (za oblast Evrope) kao zajednički
projekat Saveznog meteorološkog zavoda i Fakulteta za meteorologiju u Beogradu. Projekat su predvodili akademici Fedor Mesinger i
Zaviša Janić. Tokom osamdesetih godina se razvoj tog modela
nastavio u Americi uz pomoć naših stručnjaka. Tada je nastao ETA
model, nazvan tako po vertikalnoj koordinati u modelu.
Međutim, HMZS (Hidrometeorološki zavod Srbije) se našao
pred problemom kako da i sam uspostavi jedan računarski sistem visokih
performansi. Cene superračunara se kreću i do nekoliko desetina
miliona dolara, što je nezamisliva suma za svaku našu instituciju,
ali problem je ipak rešen i Momčilo Živković, direktor HMZS,
objašnjava kako:
- Pribegli smo rešenju koje će zadovoljiti dve stvari: jednu da
ima performanse podjednako dobre kao skupi računari i drugu da bude
prilagođen našoj ekonomskoj situaciji. Dugo smo se raspitivali i
nismo mogli da nađemo nikoga ko ima gotovo rešenje, pogotovo što
je nama trebala specifična topologija mreže. Pomoć je stigla od
firme IRVAS International. Tako je nastao klaster koji je
u prvoj integraciji imao deset nodova, a u sledećoj ćemo ga proširiti
sa još deset. Krajnji cilj je trideset šest procesora.
Takav računar je u stanju da za dva sata pruži vremensku prognozu
koja je validna u narednih dva do pet dana ali i da izračuna klimatske
promene za duge integracije, na primer i do godinu dana. Rad na
projektu započeli smo leta 2001. godine a završili februara 2002.
Prvi klaster je imao devet plus jedan, a pre mesec dana smo napravili
proširenje na dvadeset dva noda.
Bitne karakteristike klastera objasnio je Ljubiša Jovev,
direktof firme IRVAS International: "Beowulf
Cluster je mreža međusobno povezanih računara koji čine
jedan sistem. Povezivanje je ostvareno korišćenjem TCP/IP protokola
preko 100/1000 Mb/s Ethernet interfejsa. Kompletan sistem je napravljen
od standardnih industrijskih komponenata i "open source" operativnog
sistema LINUX. Server klastera je RedHat LINUX sa dva Ethernet interfejsa.
Jedan (1000MB/s) obezbeđuje vezu ka internoj mreži a drugi (100Mb/s)
vezu prema ostatku okruženja."
Instalirani klaster sadrži dvadeset diskles nodova koji imaju samo
procesor, memoriju i dva servera. Tih dvadeset nodova su povezani
u 2D rešetku koja odgovara oblasti integracije meteorološkog modela.
Svaki ima najmanje četiri, a središnji i pet interfejsa i preko
jednog super brzog sviča komuniciraju sa serverima na kojima se
nalaze diskovi sa podacima.
Interesantno je da je ideja, integracija, realizacija i softver
domaći proizvod na kojem su radili i stručnjaci Instituta za
fiziku iz Zemuna. Cena konačnog proizvoda je oko četrdeset hiljada
evra.
Beowulf Cluster je još jedna potvrda znanja i umešnosti naših stručnjaka,
pre svega beogradske Meteorološke škole koja je čuvena u svetu.
"Treba znati da nekoliko naših stručnjaka radi u Nacionalnom
meteorološkom centru SAD, zatim u NASI, a ima ih i u evropskom centru
za srednjeročnu prognozu vremena", objašnjava Momčilo Živković,
direktor HMZS.
Dragana Todorović
|